Balansu Simples

Balansu Simples

Banco Central de Timor Leste carvalho@goweb.pt
O Banco Central de Timor-Leste tem por objectivo principal alcançar e manter a estabilidade interna dos preços. • Banco Central de Timor-Leste • O Banco Central de Timor-Leste tem por objectivo principal alcançar e manter a estabilidade interna dos preços.
Kotanbildade Báziku

Empreza Mikru, Ki’ik no Média (EMKM) sira presiza hatene forma relatóriu finanseiru sira. Relatoriu ne'e iha benefísiu oioin, inklui hatene kondisaun finanseira negósiu nian, halo kalkulasaun ba impostu sira no tulun fasilita pedidu empréstimu iha institusaun finanseira hanesan banku.
Kontabilidade ba empreza Mikro, ki'ik no médiu nian halo liuhosi rai rejistu kompletu sira hosi reseita no despeza hotu-hotu no ho loloos ba informasaun finanseira hosi tranzasaun negósiu sira. Ida-ne'e maka faze  importante ida ne'ebé ajuda na'in ba negósiu ki'ik sira atu buka tuir no jere sira nia osan ho efetivu – liuliu iha faze inisiál sira.
Pontu Importante Presiza fó atensaun bainhira prepara kontabilidade:
Métodu no buat sira ne'ebé ita-boot presiza atu tau atensaun bainhira prepara relatóriu finanseiru sira maka hanesan tuirmai:
  1. Rejista rendimentu no despeza hotu-hotu
Molok atu hahú negósiu, tenke prepara livru ida hodi rejista gastu sira hotu empreza nian. Rejistu gastu sira-ne'e sei ajuda  atu komprende ho detalle liután to'o iha ne'ebé maka kapitál negósiu nian uza ona. Aleinde ida-ne'e, keta haluha atu rejista reseita ne'e tenke halo ho kuidadu.
  1. Kria livru ba rejista osan prinsipál nian
Livru osan prinsipál maka kombinasaun ida hosi rejistu reseita no despeza sira. Livru ida-ne'e fornese hanoin klean liu kona-ba lakon no lukru sira ne'ebé maka empreza hamosu. Aleinde ne’e, livru osan prinsipál bele uza hanesan baze ba planeamentu finanseiru iha períodu tuirmai.
  1. Monitoriza rejistu stock sasan nian
Empreza alende presiza rejista reseita no gastu sira osan nian, maibé mós rejista kona-ba sasán sira ne'ebé tama no sai ne’ebé halo beibeik loroloron. Livru stock sasan nian bele uza hanesan matadalan ida hodi monitoriza inventáriu empreza nian no ajuda hamenus risku fraude nian ne'ebé bele komete hosi fornesedór sira ka mezmu funsionáriu empreza nian.
  1. Verifika inventáriu empreza nian
Parte Ikus, keta haluha atu rejista inventáriu ka ativu hotu-hotu ne'ebé maka empreza iha, tantu sira ne'ebé maka sosa ona no sira ne'ebé maka iha hela prosesu. Rejista inventáriu empreza nian importante tebes atu mantein ativu empreza nian iha kontrolu nia okos. Inventáriu presiza atu rejista no dokumenta ho detalle.
Benefísiu husi Kontabilidade ba EMKM sira
Jestaun finanseira hanesan aspetu importante ida ba empreza nia progresu. Jestaun finanseira bele halo liu husi kontabilidade. Kontabilidade maka prosesu sistemátiku ida atu produz informasaun finanseira ne’ebé bele uza ba foti desizaun ba nia utilizadór sira. Kontabilidade sei fornese benefísiu oioin ba EMKM sira, inklui:
  • Ajuda hodi hatene dezempeñu finanseiru empreza nian;
  • Hetan informasaun oioin ne'ebé importante hodi halo jestaun ba negósiu nian;
  • Bele ajuda halo klasifikasau no distinge ativu empreza no na'in nia;
  • Bele buka hatene fundu sira nia pozisaun, tantu fonte no utilizasaun hosi fundu;
  • Bele halo orsamentu ne’ebé lo’os no diak;
  • Ajuda halo kalkulasaun ba impostu sira; no
  • Bele hatene fluxu osan durante períodu serteza.
 
Siklu Kontabilidade  
Siklu Kontabilidade nu’udar etapa atividade kontabildade ne'ebé hahú ho akontesimentu tranzasaun no remata ho aprezentasaun relatóriu finanseiru sira. Imajen husi Siklu Kontabilidade mak hanesan iha kraik ne’e.



Bazeia ba imajen iha leten, siklu kontabilidade mak hanesan tuir mai ne’e:
  • Etapa dahuluk hosi prosesu kontabilidade nian maka preparasaun hosi dokumentu fonte sira ka dokumentu negósiu sira sai hanesan baze hodi halo rejistu tranzasaun sira.
  • Etapa tuir mai mak analiza no rejista tranzasaun sira iha jornál (diáriu).
  • Tuir mai mak muda tranzasaun débitu no kréditu sira hosi jornál ba konta ledger/livru-bo’ot
  • Hafoin ne’e persiza prepara saldu balansu hodi verifika saldu iha ledger/livru boot nia.
  • Tuir mai halo ajustamentu ba entrada sira jornál nian no hatama montante sira iha saldu balansu nian.
  • Depois prepara jornál ikus/taka nian.
  • Prepara Relatóriu Finanseiru, nomeadamente relatóriu lukru no lakon, relatóriu mudansa kapitál no balansu.
 
Ekuasaun Kontabilidade
Transasaun finanseira hotu-hotu ne'ebé akontese, sei rezulta iha mudansa entre komponente tolu hosi ekuasaun kontabilidade báziku hanesan tuirmai:

ATIVU = PASIVU + KAPITÁL

 
  • Ativu nu’udar patrimóniu ne'ebé maka empreza ida maka na'in ne'ebé sai hanesan rekursu ekonómiku empreza nian. Rekursu sira ne'ebé kontrola ka na'in ba negósiu ida ba uzu ka benefísiu iha futuru hanaran ativu sira. Ezemplu sira: osan, makina, edifísiu sira, nst.
  • Pasivu maka obrigasaun ida ne'ebé maka empreza deve ba parte datoluk sira. Ezemplu: dívida sosa sasán ho kréditu, empréstimu bankáriu, nst
  • Kapitál maka direitu na'in nian ba patrimóniu empreza nian. Ezemplu: depózitu kapitál hosi na'in.
 
Regra Débitu Kréditu iha Kontabilidade
Kontabilidade uza sistema entrada duplu. Objetivu husi sistema gravasaun duplu para  kada tranzasaun kontabilidade ne'ebé akontese iha balansu           , ida-ne'e aplika automatikamente débitu no kréditu sira. Atu komprende regras Débitu no Kréditu sira-ne'e, iha kraik ami sei fornese tabela ida kona-ba regra sira Débitu no Kréditu nian, hanesan tuirmai:

Tipu Konta

Saldu Normal

Aumenta

Hamenuz

Ativu 

Débitu

Débitu

Kréditu

Pasivu

Kréditu

Kréditu

Débitu

Kapitál

Kréditu

Kréditu

Débitu

Reseita

Kréditu

Kréditu

Débitu

Kustu

Débitu

Débitu

Kréditu

 
 
Formatu jornál nian maka hanesan tuirmai:

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
Ezemplu Jornál
  1. Iha loron 1 Janeiru 2024 Sra. Teresa depózitu osan tama iha negosiu (restuarante) hamutuk USD 5,000 hanesan kontribuisaun kapitál.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

1 Jan’ 2024

Osan Kes

 

USD 5,000

 

 

Kapital

 

 

USD 5,000

 
  1. Iha loron 5 Janeiru 2024 kompañia despeza ba kustu transporte (sosa mina, no manutensaun veíkulu) ho total montante USD 500 ho osan kes.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

5 Jan’ 2024

Kustu transporte

 

USD 500

 

 

Osan kes

 

 

USD 500

 
  1. Iha loron 6 Janeiru 2024, kompania sosa komputadór ho folin USD 1,000 ho konta kréditu.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

6 Jan’ 2024

Komputador  

 

USD 1,000

 

 

Kustu komputador  

 

 

USD 1,000

 
  1. Iha loron 8 Janeiru 2024, kompania simu reseita hosi aluga uma ho osan-kes ho montante USD 500

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

8 Jan’ 2024

Osan kes  

 

USD 500

 

 

Reseita hosi aluga uma  

 

 

USD 500

 
 
  1. Iha loron 10 Janeiru 2024, kompania sosa telefone ho osan-kes ho folin USD 200.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

10 Jan’ 2024

Kustu telefone  

 

USD 200

 

 

Osan kes  

 

 

USD 200

 
  1. Iha loron 12 Janeiru 2024, despeza ba kustu seluk mak hanesan sosa pulsa telefone, pulsa eletrsidade, no hahan ho total montante USD 250.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

12 Jan’ 2024

Kustu seluk (pulsa telefone, pulsa eletrisidade, no hahan)

 

USD 250

 

 

Osan kes

 

 

USD 250

 
  1. Iha loron 15 Janeiru 2024, kompania simu pagamentu husi ema deve ho osan kes ho montante USD 2,000.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

15 Jan’ 2024

Osan kes  

 

USD 2,000

 

 

Simu pagamentu hosi fo deve

 

 

USD 2,000

 
  1. iha loron 20 Janeiru 2024, kustu manutensaun ba uma, AC, no Eletrisidade ho montante USD 1,000 ho kreditu.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

20 Jan’ 2024

Manutensaun

 

USD 1,000

 

 

Divida servisu manutensaun

 

 

USD 1,000

 
  1. Iha loron 22 Janeiru 2024, sosa sasan kios ho osan kes ho folin USD 500.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

22 Jan’ 2024

Osan kes

 

USD 500

 

 

Sosa sasan ba kios 

 

 

USD 500

 
  1. Iha loron 25 Janeiru 2022, kompania simu reseita adiante ho montante USD 1,000.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

25 Jan’ 2024

Osan kes

 

USD 1,000

 

 

Reseita simu adiante 

 

 

USD 1,000

 
  1. Iha loron 28 Janeiru 2024,hetan reseita husi servisu restaurante ho montante USD 300.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

28 Jan’ 2024

Osan kes

 

USD 300

 

 

Reseita husi servisu restaurante  

 

 

USD 300

 
  1. Iha loron 30 Janeiru 2024, kompania hasai osan ba selu salariu ba trabalador ho montante USD 200.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

30 Jan’ 2024

Kustu salariu

 

USD 200

 

 

Osan kes  

 

 

USD 200

 
  1. iha loron 31 Janeiru 2024, kompania selu divida iha Banku ho montante USD 750 ho kreditu.

Data/loron

Naran Kontabilidade

Referénsia

Débitu

Kréditu

31 Jan’ 2024

Imprestimu

 

USD 750

 

 

Divida iha Banku

 

 

USD 750

 
Ba tranzasaun refere iha leten, bele uza sumáriu iha forma tabela tuir mai ne'e hodi hafasil rejista no kalkula tranzasaun finanseira mak realiza hodi nu’une bele ajuda prepara relatóriu finanseira sira.
  
Relatóriu Finanseiru
Kontabilidade prodúz formatu relatóriu finanseira 4, mak hanesan:
  • Relatóriu ka Deklarasaun ba Reseita aprezenta kalkulasaun lukru/lakon nian ba períodu 1 (ida) determinadu. Relatóriu lukru/lakon refleta dezempeñu finanseiru nian hodi hala’o sira-nia atividade negósiu, reseita ne’ebé mak hetan kompara ho kustu ka despeza sira ne’ebé rekoñese ona.
  • Relatóriu ka Deklarasaun Alterasaun Kapitál aprezenta informasaun finanseira kona-ba mudansa iha kapitál nian durante períodu ida. Ba na'in ka investidór sira, relatóriu ida-ne'e permite sira atu buka hatene mudansa sira iha kapitál kompañia, tantu iha forma kontribuisaun kapitál adisionál hosi na'in sira, retornu kapitál ba na'in sira, reseita retidu, nst.
  • Relatóriu ka Deklasaun kona-ba Pozisaun Finanseira (Balansu) aprezenta informasaun to'o data ida kona-ba ativu, pasivu no kapitál. Informasaun finanseira kona-ba ativu sira normalmente tau iha sorin karuk, enkuantu informasaun kona-ba dívida no kapitál tau iha sorin loos.
  • Relatóriu ka Deklasaun kona-ba Fluxu Osan aprezenta informasaun kona-ba osan, tantu iha forma osan tama no osan sai. Relatóriu fluxu kaixa ne’e agrupa ba atividade 3 (tolu), mak hanesan atividade operasionál, atividade investimentu no atividade finansiamentu. Hodi haree ba relatóriu ida-ne'e, utilizadór relatóriu finanseiru nian bele hetene abilidade EMKM sira nian atu jere osan, ne'ebé konsidera hanesan ativu prinsipál ida no bele halo prediksaun ba EMKM sira nia abilidade iha futuru.
Aprezentasaun elementu ekuasaun kontabilidade iha deklarasaun finanseira sira                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 

  
Deklarasaun ba Reseita
Elementu reseita no kustu mak sira aprezenta iha Deklarasaun ba Reseita.
  
Deklarasaun Alterasaun Kapitál
Elementu retornu ba kapitál no elementu kapitál sira aprezenta iha deklarasaun kona-ba mudansa sira iha kapitál
 
Deklasaun kona-ba Pozisaun Finanseira (Balansu)
Elementu sira husi ativu, dívida no kapitál aprezenta iha balansu
 
Nota: Ativu Fixu nu’udar rekursu fíziku sira ne'ebé maka na'in no uza hosi negósiu ida ne'ebé maka permanente ka dura kleur. Ativu fixu hotu-hotu exetu rai sei lakon sira nia utilidade ka abilidade atu produz benefísiu sira. Redusaun iha benefísiu sira ne'e hanaran depresiasaun. Diminuisaun iha benefísiu sira ba ativu fixu sira susar atu sukat, nune'e kustu sira balun hosi ativu fixu sira rejista hanesan despeza sira kada tinan. Aleinde vida útil, despeza periódika ida-ne'e hanaran despeza depresiasaun.
Entrada jornál ajustamentu nian hodi rejista depresiasaun hosi ativu fiksu sira maka konta débitu hanaran despeza depresiasaun nian no kréditu hanaran depresiasaun akumuladu. Konta depresiasaun akumuladu ka konta kontra tanba ida-ne'e maka dedusaun ida hosi konta ativu relasionadu. Ezemplu sira hosi konta iha balansu ne'ebé jeralmente ba konta sira ativu fiksu nian ne'ebé relasionadu maka hanesan tuirmai: ativu fiksu sira. Laiha kontra konta ba rai, tanba rai la hetan depresiasaun.
 

Ativu Fixu

vida útil

Konta Kontra

Rai

Permanente

Laiha tanba rai laiha redusaun

Edifisiu

Tinan 8

Depresiasaun Akumuladu -Edifisiu

Veikulu

Tinan 5

Depresiasaun Akumuladu – Veíkulu

Ekipamentu Loja

Tinan 4

Depresiasaun Akumuladu- Ekipamentu Loja

Ekipamentu Edifisiu

Tinan 4

Depresiasaun Akumuladu- Ekipamentu Edifisiu

 
Deklasaun kona-ba Fluxu Osan
Elementu ida hosi ativu sira, maka osan-kes no osan ekuivalente ne’ebé aprezenta iha deklarasaun fluxu osan nian
 
Persiza nota no atensaun katak naran konta mak aprezenta iha leten nu’udar naran konta standar ne’ebé aplika ba kualkér kompañia EMKM no naran sira refere bele  aumenta  ka estende tuir idakidak nia tipu setór negósiu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Back on top